MEDITERANSKA PREHRANA
Mediteranska prehrana, prema znanstvenicima, zlatni je standard pravilne prehrane. Karakteristična je po korištenju zdravih namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama, vlaknima, vitaminima B skupine i raznovrsnim antioksidansima.
2013. godine mediteranska kuhinja Hrvatske, Cipra, Španjolske, Grčke, Italije, Maroka i Portugala uvrštena je na popis svjetske nematerijalne baštine. U spomenutoj nominaciji svaka od navedenih država odabrala je jedno područje, odnosno regiju kroz koju je prezentirala mediteransko nasljeđe u prehrani. Primjer Hrvatske bili su otok Hvar i Brač.
MEDITERANSKA KUHINJA U HRVATSKOJ
Mediteranska kuhinja caruje u primorskim krajevima i na otocima (Kvarner, Istra i Dalmacija). Ono što resi zdrav način prehrane koja se pripisuje mediteranskoj kuhinji jest visok unos: vlakana, ribe, voća i povrća te maslinova ulja. Takva prehrana uvjetovana je povijesnim i kulturnim nasljeđem Mediterana, kao i ekološkim i klimatskim čimbenicima, a predstavlja temelj identiteta ljudi koji žive na tom području.
Hvaljena mediteranska kuhinja na glasu je kao najzdravija, te je blagoslovljena obiljem svježih namirnica poput voća, ribe, bilja i povrća, od kojih se kombiniraju raskošna jela omiljena diljem svijeta. Hrvatska kuhinja ne može se definirati isključivo kao mediteranska, budući da utjecaji kojima je bila izložena uvelike premašuju njegove granice. Naime, na hrvatsku kulinarsku tradiciju itekako su utjecali njeni nekadašnji osvajači francuskog, austro-ugarskog, talijanskog i turskog porijekla, a neka od najpoželjnijih jela plod su svih ovih upliva. Što jesti? Gdje jesti? Pitanja su koja često čujemo od stranih gostiju, a ona nam skreću pažnju na važnost gastronomskih doživljaja koji turistima mogu približiti lokalnu kulturu bolje i od samog razgledavanja! Stavimo dakle, Dalmaciju pod povećalo i otkrijmo ponajbolje domaće specijalitete, te saznajmo tko ih priprema.
5 AUTOHTONIH JELA DALMACIJE
Peka
Ljepota je ponekad zbilja u jednostavnosti, a peka, emblematična kraljica dalmatinske kuhinje, definitivno simbolizira povratak samim osnovama. Pod zvonolikim poklopcem prekrivenim užarenim ugljenom, spravlja se širok mesni repertoar – janjetina, teletina, hobotnica ili piletina s povrćem, maslinovim uljem i svježim začinskim biljem. Rezultat ovog dnevnog načina pripreme najsočnije je pečenje koje ste ikad probali.
Viška pogača
Još jedan jednostavan zalogaj dolazi s najudaljenijeg dalmatinskog otoka Visa. Viška pogača nalik je na talijansku focacciu – riječ je o jeftinom, ukusnom i hranjivom tijestu nadjevenom inčunima, lukom i maslinovim uljem. Ovo su jelo domaćice pripremale svojim muževima – ribarima, koji bi dane i dane provodili na otvorenom moru. Viški grad Komiža također ima svoju varijantu pogače – s dodatkom umaka od rajčice, a na vama je da otkrijete koje vam se više sviđa.
Pašticada
Pašticada je omiljeno radničko jelo na pauzi za ručak, te neizostavan dio svake prave dalmatinske fešte! Ova govedina u gustom slatkom umaku pravi je vatromet okusa, koji su rezultat višednevnog mariniranja u octu s dodatkom ružmarina i limuna, mrkve, crvenog vina, klinčića, muškatnog oraščića i dalmatinskog pršuta! Svaka dalmatinska konoba koja drži dio sebe vjerojatno će imati pašticadu na svom jelovniku.
Gregada
Gregada je gulaš od svog blaga iz Jadrana, specijalitet otoka Hvara koji kombinira različite vrste bijele ribe, krumpira, bijelog vino, maslinovog ulja i češnjaka, tvoreći tako pravu simfoniju okusa. Prava gregada se kuha polako, bez miješanja, u posudi koja se tek povremeno protrese.
Vitalac
Nekolicinu autohtonih jela možemo svrstati u kategoriju „neobična“ no to ih nipošto ne čini manje ukusnima! Vitalac je drevno jelo s otoka Brača koje čine janjeće iznutrice najprije pečene na ražnju, a potom umotane u janjeću maramicu da bi se i dalje lagano okretale na žaru. Rezultat je hrskava okusna senzacija nalik na slaninu, s mekanim nadjevom. Brač je poznat po svojim janjcima koji još nisu okusili travu, već samo mlijeko ovce koja je tek okrznula slane pašnjake bogate aromatičnim biljem. Vitalac je nastao kao predjelo za grickanje dok se čeka da se janje ispeče.
DA ZAČINIMO PRIČU…
Najvažniji začin u mediteranskoj kuhinji svakako je maslinovo ulje, poznato i kao tekuće zlato Dalmacije. Nezaobilazan začin dalmatinske kuhinje svakako je i sol. Ona se koristila za konzerviranje ribe te su za taj posao postojale posebne prostorije, iz čega se pak izrodila cijela kućna industrija soljenja ribe. Osim riba, spominju se i goveda, ovce i koze, mlijeko i sirevi, koji su se također čuvali u salamuri te usoljeno svinjsko meso, odnosno friško posoljena slanina. Također, luk (ili kapula) i češnjak neizostavan su dodatak gotovo svakom mediteranskom jelu.
ŽIVJELI!
Kao što mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu poznaje sasvim specifične oblike pripreme hrane unutar mediteranskog gastronomskog kulturnog kruga, tako i proizvodnja i konzumiranje vina ovog kraja ima prepoznatljiv enološki status u kojem se posebno cijene vina visokih gradacija od preko 15 vol. posto. U ponudi autohtonih vina prednjače neke vrste crnih sorti, posebno Crljenak, koji je toliko star da je opisan u ranom renesansnom literarnom stvaralaštvu Hrvatske. Preuzele su ga i druge sredine, pa ga u Italiji nazivaju Primitivo, a u Kaliforniji Zinfandel. 2001. godine Amerikanci su pokrenuli proceduru da se Zinfandel proglasi američkom autohtonom sortom, međutim u Dalmaciji je iste godine pronađen zavičaj Zinfandela te je DNK metodom dokazano da je Zinfandel zapravo stara zaboravljena i skoro iščezla hrvatska autohtona sorta. On je vladao Dalmacijom i Jadranom stoljećima, sve do pojave filoksere i drugih štetočina kada su druge sorte pokazale bolju izdržljivost i gotovo ga izgurale iz vinograda. Danas se Crljenak ponovno sadi diljem Dalmacije i glasi za jednu od visokokvalitetnih hrvatskih sorti vinove loze.
MEDITERANSKA PREHRANA NA POPISU SVJETSKE NEMATERIJALNE BAŠTINE
Mediteranska prehrana uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne baštine.
Tipičan primjer specifičnog nematerijalnog dobra koje spaja mediteransko nasljeđe i iskustvo doneseno iz pradomovine jest soparnik. U prošlosti soparnik je bio jelo koje se pripremalo u dane posta, a danas se često priprema u svečanim prigodama. Priprema se od blitve, tipičnog mediteranskog povrća s jelovnika velikog broja mediteranskih zemalja, koje je spominjao i grčki filozof Aristotel. Blitva se kuha u tijestu pokrivenom pepelom i žeravicom. Takav način pripreme jela pripada slavenskom nomadskom običaju spremanja hrane na otvorenim ognjištima još iz vremena prije početka sjedilačkog načina života, jer se nakon toga hrana pripremala u peći ili pod glinenom kupolastom posudom zvanom peka. Soparnik je jedinstven etnografski doprinos hrvatske kulture mediteranskoj kuhinji.
GASTRO DOŽIVLJAJ
Ako volite otkrivati nove okuse te želite osjetiti dašak povijesti i sadašnjosti, pridružite nam se na našoj Gastro Pješačkoj Turi. Iskoristite priliku te se na dan osjećajte kao lokalac, uživajući u ručku napravljenom posebno za vas od svježih namirnica koje ste osobno izabrali na tržnici. Postanite dijelom personaliziranog iskustva koje se ne zaboravlja.